Tek novije studije i saznanja pokazuju da je vitamin D važan za svaku ćeliju našeg organizma uključujući i jajne ćelije i spermatozoide, a ne samo za zdravlje kostiju kao što se ranije mislilo. Stoga je vitamin D tokom priprema za trudnoću jedan od ključnih vitamina koji se savetuju kroz suplementaciju.
U ovom tekstu:
Vitamin D i buduće trudnice: Vitamin D tokom priprema za trudnoću
Vitamin D je esencijalan za zdravlje kostiju i imunološki sistem, a tokom trudnoće igra ključnu ulogu u razvoju kostiju, zuba i imunološkog sistema fetusa.
Za šta je sve značajan vitamin D?
- Apsorpcija kalcijuma – vitamin D pomaže telu da apsorbuje kalcijum, što je ključno za izgradnju kostiju i zuba fetusa.
- Imunološka funkcija – vitamin D podržava zdrav imunološki sistem kod majke i deteta.
- Prevencija komplikacija – dovoljne količine vitamina D mogu smanjiti rizik od preeklampsije, gestacijskog dijabetesa i preuranjenog porođaja.
Najbolji izvori vitamina D
- Hrana: Masna riba (losos, skuša, tuna), jaja, obogaćeni mlečni proizvodi i sokovi.
- Sunčeva svetlost: Koža sintetizuje vitamin D kada je izložena UVB zracima sunca. Međutim, faktori poput geografskog položaja, sezone, vremena provedenog na suncu, korišćenja kreme za sunčanje i tamnije boje kože mogu značajno uticati na količinu sintetizovanog vitamina D.
- Suplementi: Mnogi prenatalni vitamini uključuju vitamin D, ali mogu biti potrebni dodatni suplementi ukoliko prehrana i izlaganje suncu nisu dovoljni.
Koliko je čest nedostatak vitamin D kod žena?
Prema najnovijim podacima, oko 70% Evropljana pati od nedostatka vitamina D. Ovo uključuje sve uzraste, ali posebno pogađa stariju populaciju, gde između 40% i 80% starijih osoba ima nedostatak vitamina D. Ovi brojevi variraju zavisno od regiona, pri čemu su severni i zapadni delovi Evrope manje pogođeni (prevalenca se kreće od 4.6% do 30.7%), dok su južni i istočni delovi više pogođeni (prevalenca od 30% do 60%).
Da li je ženama potreban unos vitamina D kroz suplemente?
U trudnoći, unos vitamina D može biti posebno važan za zdravlje majke i razvoj bebe. Vitamin D igra ključnu ulogu u održavanju zdravih kostiju i imunološkog sistema, a nedostatak vitamina D može dovesti do različitih zdravstvenih problema, kao što su slabljenje kostiju ili povećan rizik od određenih komplikacija tokom trudnoće.
Većina ljudi dobija vitamin D iz izvora poput sunčeve svetlosti, ali tokom trudnoće, neki ljudi možda ne dobijaju dovoljno vitamina D iz sunca ili ishrane. U tim slučajevima, prenatalni vitamini koji sadrže vitamin D mogu biti korisni kako bi se osiguralo adekvatno snabdevanje ovim hranljivim sastojkom.
Koji je preporučeni dnevni unos vitamina D tokom priprema za trudnoću?
Trudnicama se preporučuje unos od 600-800 međunarodnih jedinica (IU) dnevno, mada neki stručnjaci savetuju čak i više, u zavisnosti od individualnih potreba i nivoa vitamina D u organizmu.
Ponekad se budućim trudnicama savetuje čak i 5000 internacionalnih jedinica dnevno ako su imale veliki deficit. Zašto ta količina?
Visoke doze vitamina D, kao što su 5000 međunarodnih jedinica (IU) dnevno, mogu se preporučiti budućim trudnicama koje su imale veliki deficit vitamina D. One se preporučuju iz razloga što je važno da:
- brzo dođe do nadoknade nedostataka koje niske doze nisu moguće da nadoknade,
- postoji težak deficit (često definisan kao nivo ispod 20 ng/mL),
- kako bi se obezbedila jajna ćelija boljeg kvaliteta, ali i pravilan razvoj fetusa,
- podrška zdravlju trudnice – Povećane potrebe za kalcijumom tokom trudnoće čine adekvatan nivo vitamina D neophodnim za apsorpciju kalcijuma i mineralizaciju kostiju i zuba fetusa.
- zbog boljeg imuniteta trudnice i kao prevencija sklonosti ka infekcijama.
Studije su pokazale da dnevne doze do 5000 IU vitamina D mogu biti sigurne za mnoge odrasle, uključujući trudnice, pod nadzorom lekara. Toksičnost vitamina D je retka i obično se javlja kod znatno viših doza (više od 10,000 IU dnevno). Veće doze se često preporučuju na kratkoročnoj osnovi dok se ne postigne optimalan nivo vitamina D, nakon čega se prelazi na održavajuću dozu.
Vitamin D tokom priprema za trudnoću smanjuje rizik od komplikacija
- Preeklampsija: Nedostatak vitamina D je povezan sa povećanim rizikom od preeklampsije, ozbiljne komplikacije trudnoće koja može ugroziti majku i dete.
- Gestacijski dijabetes: Postoji povezanost između niskih nivoa vitamina D i povećanog rizika od gestacijskog dijabetesa.
- Preuranjeni porođaj: Niska koncentracija vitamina D može povećati rizik od preuranjenog porođaja.
Da li postoji neka doza vitamina D koja je bezbedna i preporučena za unos bez konsultacije sa lekarom?
Preporučena doza vitamina D za odrasle, uključujući trudnice, bez specifične medicinske potrebe ili preporuke, obično se kreće oko 600-800 IU dnevno. Ovo je opšta smernica koja se smatra sigurnom za većinu ljudi i može pomoći u održavanju adekvatnih nivoa vitamina D, posebno u uslovima ograničenog izlaganja suncu ili nedovoljnog unosa putem ishrane. Međutim, važno je uzeti u obzir sledeće:
- opšta preporuka je da se dnevno uzima 600-800IU,
- gornja sigurna granica za dnevni unos vitamina D za odrasle, uključujući trudnice, postavljena je na 4000 IU dnevno od strane mnogih zdravstvenih organizacija.
- Unos vitamina D u dozama višim od 4000 IU dnevno bez medicinskog nadzora može dovesti do hipervitaminoze D, što može uzrokovati hiperkalcemiju (visok nivo kalcijuma u krvi) i druge zdravstvene probleme.
- Trudnice sa posebnim zdravstvenim stanjima ili visokim rizikom od deficita vitamina D treba da konsultuju lekara kako bi dobile personalizovane preporuke.
- Lekar može odrediti nivo vitamina D u krvi i na osnovu rezultata dati preporuku za optimalnu dozu.
Vitamin D tokom priprema za trudnoću – preporučeni izvori
Sunčeva svetlost – Kratkotrajno izlaganje suncu može pomoći u sintezi vitamina D. Međutim, faktori poput geografske lokacije, sezone, kreme za sunčanje i boje kože mogu uticati na količinu proizvedenog vitamina D.
Ishrana – Uključite namirnice bogate vitaminom D kao što su masna riba (losos, skuša), jaja, obogaćeni mlečni proizvodi i sokovi.
Suplementacija vitaminom D može biti neophodna za mnoge buduće trudnice, posebno one koje imaju ograničeno izlaganje suncu ili teško dobijaju dovoljno vitamina D kroz ishranu. Najbolje je konsultovati se sa lekarom kako biste dobili individualizovane preporuke i osigurali optimalno zdravlje tokom trudnoće.
Objavljen: 24. jun 2024. godine, ažuriran: 9. oktobra 2024. godine
-
Čajevi za bebe: Koji čaj za bebu je dozvoljen i da li je ijedan?
Dok je ranijih godina bilo podrazumevano da bebi dajete čaj bez problema, mnogi saveti poslednjih godina su se sveli na to da su dozvoljeni samo majčino i adaptirano mleko bez ikakvih dodataka. Da li su čajevi za bebe zabranjeni zaista? Da li postoji oblik čaja koji je prilagođen bebama? Šta je to što smete da…
-
Kako se nositi sa grčevima novorođenčeta?
Grčevi su jedan od stavki sa kojom roditelje najčešće plaše kada je očekuju prinovu. Kako se nositi sa grčevima? Kako da ih prepoznate? Šta ako se beba zacenjuje, a zapravo nema grčeve? Roditelji u borbi sa plakanjem i grčevima novorođenčeta Konstantno plakanje nije uvek znak da bebu nešto boli, ali ako primetite da beba predugo plače,…
-
Žuto telo (corpus luteum) – Šta je cista žutog tela i defekt žutog tela?
Žuto telo je zapravo normalna cista koja se formira na jajniku svakog meseca kod žena u reproduktivnom dobu. Ona se pojavljuje odmah nakon ovulacije i njen posao je da matericu učini zdravom za rast fetusa. Oslobađa progesteron koji matericu priprema za trudnoću u drugoj polovini ciklusa, odnosno tokom prvih nedelja trudnoće. Šta je žuto telo?…
[…] bi obezbedio adekvatan unos važnih hranljivih materija pre trudnoće. Folna kiselina, gvožđe, vitamin D i omega-3 masne kiseline igraju ključnu ulogu u ranoj fazi trudnoće i razvoju […]
[…] gustine kostiju i začetka osteoporoze. Ovo se dešava zbog toga što estrogen, kalcijum, vitamin D i drugi minerali utiču na jačinu […]
[…] D potreban, ne samo za zdrave kosti, već se nalazi u svakoj ćeliji našeg organizma uključujući jajne ćelije, nervne ćelije i […]
[…] trudnoće su: vitamin E, cink, bakar, pantotenska kiselina, kalijum, vitamin A, vitamin C, vitamin D, riboflavin i […]