Zatrudnjivanje i trudnoća u 30-im i 40-im godinama je danas nešto čemu teži veći broj žena nego što je to bio slučaj pre nekoliko decenija. Razlozi su brojni i u njih ne treba zalaziti, no biološki sat žene se nije mnogo promenio u odnosu na period od pre par decenija. Stoga je nekada potrebna pomoć stručnjaka kako bi se trudnoća ostvarila.
U ovom tekstu:
Zatrudnjivanje i trudnoća u 30-im i 40-im godinama
Žensko dete rodi se sa oko milion jajnih ćelija. Ovaj broj je konačan, jajne ćelije se ne stvaraju tokom života, a svakog meseca propada veliki broj njih. Šta više, do puberteta i prve menstruacije, devojčicama ostane tek oko 400.000 jajnih ćelija. To znači da plodnost žene konstantno opada tokom celog života. Kada dođe u tridesete godine, broj jajnih ćelija koji preostane ženi je za dve trećine manji nego na početku puberteta.
Kako ovo utiče na plodnost, odnosno na začeće?
Ovulacije postaju sve ređe, a uporedo sa njima opada i kvalitet jajnih ćelija. Zato sve teže dolazi do začeća, a pobačaji i razni problemi sa plodom su mnogo česći nego kod žena u dvadesetim godinama.
Šta možemo da uradimo kada je trudnoća u 30-im i 40-im godinama u pitanju?
Nažalost, ne mnogo. Ovo je sasvim prirodna pojava, deo je starenja. Možemo malo da usporimo proces tako što ćemo se truditi da što zdravije živimo – pravilno se hranimo, rekreiramo i maksimalno izbegavamo stresne situacije i radnje.
U zavisnosti od zdravstvenog stanja, lekar može predložiti neke od metoda poput vantelesne oplodnje ili inseminaciju, kao i stimulaciju jajnika raznim lekovima, kako bi do začeća došlo što brže. No, u ovim godinama prejake stimulacije se izbegavaju jer organizam većine žena na njih ne odgovara pravilno, niti se dobija očekivani efekat.
Kako da znam koliko su moji jajnici stari?
Nekim ženama plodnost počinje da opada već pred kraj dvadesetih godina, dok su neke druge solidno plodne čak i početkom četrdesetih. Naučnici kažu da genetika ima veliki uticaj na ovo pa ako je vaša majka rano ušla u menopauzu, dobra je šansa da će se to dogoditi i vama.
No, kako biste malo preciznije utvrdili kakva je situacija, obratite se svom ginekologu. Ukoliko duže vreme ne dolazi do začeća, postoji nekoliko testova kojima se može steći uvid u “starost” jajnika, odnosno da li proizvode folikule i koliko su oni kvalitetni.
FSH
FSH, Folikulostimulirajući hormon može se koristiti kao jedan od markera ovarijalne rezerve, odnosno za procenu kolika je zaliha jajnih ćelija preostala. On u prvoj polovini ciklusa žene govori folikulima da rastu i sazrevaju, da bi u trenutku kada se dešava ovulacija folikuli pukli i oslobodili jajnu ćeliju koja je onda spremna za oplodnju.
Nivo hormona FSH može dati podatke o tome jesu li ovarijalne rezerve na izmaku ili ne. Konkretno, što je nivo ovog hormona veći, to su rezerve manje. Jedinica kojom se meri nivo FSH je mIU/mL. Smatra se da je 3. dana ciklusa žene nivo FSH do 6 mIU/mL veoma dobar (odgovara ženi u dvadesetim godinama kada je plodnost potpuno očuvana), dok je od 6 do 9 mIU/mL solidan, a smatra se da je ovarijalna rezerva smanjena kada je nivo FSH preko 10 mIU/mL.
No, to ne znači da žene sa takvim rezultatom neće moći da zatrudne. Većina hoće, samo će nekima trebati mnogo više vremena da se to dogodi. Lekari smatraju da zaista postoji ozbiljan problem kada nivo prelazi 20 – tada žena polako ulazi u menopauzu. S druge strane, čak i ženama koje imaju nivo FSH veći od 100 dešavalo se da zatrudne vrlo brzo.
Zato pouzdanost ovakve dijagnostike ipak nije suviše velika. Zapravo, od nekoliko markera ovarijalne rezerve koji se danas koriste, FSH je samo jedan, koji je jednako nepouzdan kao i ostali. Zbog toga lekari praktikuju proveru na više načina, što uključuje i analizu Anti-Milerovog hormona i Inhibina B koji se takođe može koristiti kao uporedni pokazatelj, mada neki smatraju da je Inhibin B daleko najnepouzdaniji. Više o FSH hormonu…

Trudnoća u 30-im i 40-im godinama i AMH
Lučenje Anti-Milerovog hormona povezano je sa postojanjem takozvanih antralnih folikula. Ovi folikuli mogu se primetiti na jajnicima tokom prvih dana ciklusa, i njihov veći broj ukazuje da je plodnost još očuvana. Odsustvo tih folikula, ili mali broj, svega nekoliko komada, pokazuje da su ovarijalne rezerve na izmaku.
Optimalni nivo AMH, ako se izražava u jedinicama pmol/L je 28,6 do 48,5 pmol/L. Zadovoljavajući nivo je od 17,7 pa naviše, nizak je od 5,8 do 17,6, dok je od 2,2 pmol/L do 5,7 pmol/L nezadovoljavajući nivo. Kada je rezultat između 0,0 i 2,2 pmol/L, smatra se da žena polako ulazi u menopauzu. S druge strane, ove procene nisu suviše pouzdane. Dokumentovan je veliki broj slučajeva da su žene sa izuzetno niskim nivoom AMH, gotovo nepostojećim, lako ostale u drugom stanju. I obrnuto, dobar rezultat ne garantuje da će žena moći da zatrudni, niti da joj je plodnost potpuno očuvana.
Ispitivanja ovog hormona, međutim, pokazala su da je moguće odrediti neke granične vrednosti. Statistika je pokazala da žene iz grupe čiji je nivo AMH bio iznad 1,05 pmol/L brže su zatrudnele od žena čiji je nivo AMH bio niži. Zato se smatra da AMH može samo da bliže da ocenu o tome kolika je trenutna plodnost – postojanje folikula koji bi mogli da porastu i tokom ovulacije oslobode jajnu ćeliju.
Žene koje imaju policistične jajnike obično dobiju vrednosti koje veoma iskaču iz ove šeme, i njihovi rezultati su veći od 48,5pmol/L. Zato Anti Milerov hormon može poslužiti i kao potvrda sindroma policističnih jajnika (PCOS), ali je moguće dobiti sličan rezultat i u slučaju postojanja tumora.
Zbog svega navedenog u mnogim zemljama polako se napušta upotreba AMH u proceni ovarijalne rezerve. AMH može značajno da varira od cikusa do ciklusa žene, baš kao i većina drugih markera koji bi na ovo pitanje mogli da daju odgovor. Više o AMH pročitajte ovde…

Zatrudnjivanje u tridesetim i četrdesetim godinama
Važno je da imate u vidu da je medicina napredovala i da je trudnoću moguće ostvariti sve dok ne uđete u menopauzu, pa čak i kasnije u nekim izuzetnim situacijama. Nemojte se opterećivati sa svojom plodnošću pre nego što pokušate da ostvarite trudnoću. Lekari savetuju ispitivanje neplodnosti kod žena mlađih od 35 godina, ako do trudnoće ne dolazi nakon godinu dana nezaštićenih odnosa, odnosno posle 6 meseci za žene starije od 35 godina.
Literatura:
- Tommy’s: What happens if I’m pregnant over age of 40 – https://www.tommys.org/pregnancy-information/im-pregnant/ask-a-midwife/what-happens-if-im-pregnant-over-age-40, septembar 2020. godine
- Healthline: Having a baby in 40 – https://www.healthline.com/health/pregnancy/having-a-baby-at-40, mart 2019. godine
Objavljen: 21. mart 2012. godine, ažuriran: 23. januar 2025. godine
-
Dete neće da deli igračke i ništa sa drugima
Svi roditelji se ubrzo nakon što dete prohoda suoče sa problemom da dete neće da deli igračke. Onda im je često neprijatno u parku, pitaju se kako da odreaguju, šta da kažu, da li da teraju dete da pozajmi igračku ili da ga puste da ne želi. A šta ako ono uzme igračku drugog deteta?…
-
Prva četkica za zube
Jedna od roditeljskih dilema je i kako se bira prva četkica za zube. Da li ona mora biti meka, tvrđa, prirodna ili od veštačkih materijala? Kada dete počinje da je koristi i slično? Kako se bira prva četkica za zube? Roditelji očuvanje i negu stalnih zuba moraju da shvate veoma ozbiljno. Osim što su važni…
-
Uvođenje jajeta i MMR vakcina
Zašto se uvođenje jajeta vezuje uz ovu vrstu vakcine. Kako su uvođenje jajeta i MMR vakcina povezani? Da li alergija na jaje i MMR vakcina isključuju jedna drugo? Zašto je važno dati celo jaje detetu pre nego što primi MMR vakcinu? Uvođenje jajeta u bebinu ishranu je ranije bilo odloženo, ali sadašnja naučna saznanja su…
[…] Trudnoća u 30-im i 40-im godinama […]
[…] začeća varira nakon 35 godina i značajno opada, ali to još uvek ne znači da će ove žene imati problem da ostvare trudnoću […]
[…] Godine starosti – Kod žena: sa starenjem opada broj jajnih ćelija i kvalitet jajnih ćelija može opadati, povećavajući rizik od problema sa začećem. Već od 35 godine, žena ne bi trebalo da čeka duže od 6 meseci, ako ne uspe da ostvari trudnoću. Kod muškaraca: stariji partneri mogu imati smanjen broj i kvalitet spermatozoida. Saznajte više: Trudnoća u 30-im i 40-im godinama […]
[…] Rizik od biohemijske trudnoće raste sa godinama žene. Žene u kasnim 30-im i 40-im godinama imaju veći rizik od genetskih abnormalnosti u embrionima, što može dovesti do veće […]
[…] krvi. Dobijeni rezultati se obrađuju tako što im se dodaju individualni parametri kao što su godine i težina trudnice, da li je trudnoća blizanačka, da li je do nje došlo vantelesnom […]